AML interni akt – ko ga mora imati i šta treba sadržavati?

Obveznici prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti dužni su uspostaviti odgovarajuće interne politike, kontrole i procedure radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Važeći zakon objavljen je u „Službenom glasniku BiH“ broj 13/24.

Ko mora imati interni akt?

Obaveza se ne odnosi automatski na svako privredno društvo. Prije izrade dokumentacije potrebno je utvrditi da li određeno lice ili poslovni subjekt spada u kategoriju obveznika prema Zakonu i koje se konkretne mjere na njega primjenjuju.

Za obveznike je važno da interne procedure odgovaraju stvarnoj prirodi njihovog poslovanja, vrsti klijenata, uslugama koje pružaju i rizicima kojima su izloženi.

Šta AML interni akt treba urediti?

Sadržaj zavisi od konkretnog obveznika, ali dokumentacija bi trebala jasno urediti najmanje relevantne postupke u vezi sa:

• procjenom rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti;

• identifikacijom i provjerom identiteta klijenta;

• utvrđivanjem stvarnog vlasnika kada je to potrebno;

• praćenjem poslovnog odnosa i transakcija;

• postupanjem u slučaju neuobičajenih ili sumnjivih aktivnosti;

• čuvanjem dokumentacije i evidencija;

• internom odgovornošću zaposlenih i ovlaštenih lica;

• edukacijom zaposlenih, kada je primjenjivo;

• komunikacijom i izvještavanjem prema nadležnim organima.

Zašto generički obrazac nije dovoljan?

AML interni akt ne bi trebao biti samo dokument koji postoji radi formalnog ispunjavanja obaveze.

Mjere koje su primjerene jednom obvezniku mogu biti neadekvatne za drugog. Banka, računovodstvena agencija, određeni profesionalni pružalac usluga i drugi obveznici nemaju isti profil rizika niti identične poslovne procese.

Zbog toga je prije izrade internog akta potrebno analizirati konkretno poslovanje i utvrditi koji rizici postoje i kako će ih obveznik u praksi prepoznavati i kontrolisati.

Potrebno je redovno ažuriranje

Interne politike i procedure treba uskladiti sa važećim propisima i promjenama u poslovanju. Promjena djelatnosti, strukture klijenata, načina pružanja usluga ili regulatornog okvira može zahtijevati i izmjenu postojećih AML procedura.

SIPA na svojim službenim stranicama objavljuje propise relevantne za ovu oblast, uključujući važeći Zakon.

Advokatska kancelarija pruža pravnu podršku obveznicima u usklađivanju poslovanja sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, uključujući procjenu zakonskih obaveza, izradu i reviziju AML internih akata i procedura te savjetovanje u vezi sa njihovom praktičnom primjenom.

Više o općim obavezama obveznika pročitajte u tekstu Sprečavanje pranja novca u BiH – obaveze poslovnih subjekata.